© Copyright www.rkczg.hr

Ovih se mjeseci raspravlja o velikim problemima ekonomske prirode. Stručnjaci su objasnili kako je gramzivost za materijalnim dobitkom dovela do urušavanja bankovnog sustava, koje se onda prelio na tzv. realni sektor.

U kriznim situacijama, s pravamo, tražimo odgovor stručnjaka iz područja politike i gospodarstva. Oni trebaju stvorit okvire u kojima će se očitovati materijalni i cjelokupni društveni napredak. Prosječan čovjek treba utjehu i odgovor na prolazna ali i vječna pitanja. Treba nešto što će mu dati poticaj za svaki dana i nadu za život! Dok očekujemo pomoć za gospodarstvo, a ekonomisti nude različite odgovore, postavlja se pitanje; što poručuje Sveto pismo? Podsjetimo riječi Psalma 121:

Božja riječ daje odgovor na pitanja smisla i svrhe, te daje utjehu za život! Kada je teško i kada se ne uočavaju jednostavni izlazi Božja riječ je poticaj. Ovaj psalam ima svega 8 redaka ali u njima se pronalaze odgovori za vjeru i smislen život. Psalmist poručuje kako ne zaboravlja odakle dolazi stvarna pomoć. Vrlo je slikovita uvodna rečenica, «podižem svoje oči ka brdima!». Možda bi neko pomislio kako u teškoj situaciji jedino i preostaje gledati gore visoko jer možda od nekog apstraktnog pomoćnika dođe zaštita. Ipak povjerenje i nada koja se izražava u ovom nije u nestvarnog pomoćnika, nego u Boga! Bog je vječno i savršeno duhovno biće i osoba sa kojim možemo komunicirati kroz molitvu. On je iznad nas, savršen, vječan i nepromjenjiv. Dakle sve ono što mi ljudi u svome nesavršenstvu, promjenjivosti i prolaznosti nismo.

Za jasnije razumijevanje ovog djela potrebno je uočiti geografsku, povijesnu i teološku činjenicu. Jeruzalem je grad smješten na brdu, stari dio grada je na visini od 760m. Arheolozi su zaključili da je bio nastanjen već u brončanom vremenu od 3000.-2800.pr.Kr. a pretpostavlja se da je prvi puta spomenut, u zapisima, već 1400.g.pr.Kr.. Grad je osnovan od zapadnih Semita oko 2600.g.pr.Kr. U biblijskoj objavi to je Božji grad, mjesto Božje nazočnosti na zemlji. U njemu je bio Hram. Centar bogoštovnog sustava Staroga zavjeta sa Kovčegom saveza koji predstavlja vidljivu manifestacija Boga na zemlji, u tom je gradu Bog bio nazočan vidljivo i očito, Hram je bila kuća Boga živoga. Zbog toga se toliko u Starom zavjetu i spominje Jeruzalem, u Novomu zavjetu Jeruzalem je simbol Božje nazočnosti na zemlji, obećani grad, koji u eshatološkom navještaju postaje Vječni grad, Nebeski Jeruzalem: Otk 21,10.

Po tematici je ovaj psalam Hodočasnička pjesma, kao i oni u nizu od 120.-134.. Kršćanska predaja govori o tome kako su ti psalmi bili pjevani od hodočasnika tijekom posjeta svetog brda, Siona, na kojemu se išlo štovati Boga. Psalmi su tijekom povijesti korišteni kao pjesme tijekom Bogoštovlja i molitve upućivane Bogu. U njima se izražavaju osjećaji, iznosi vjera, iskazuje nada, traži utjeha, utvrđuje i podučava vjera.

Treći redak podsjećaju na veličinu i snagu Božju, te činjenicu kako vjernik ima utjehu, osnaženje i vodstvo za život u Bogu! Zanimljivo, i bitno za uočiti, to ne umanjuje potrebu da se radi na rješavanju problema. Posebno se osvrćemo na scenu iz života velikog proroka Ilije. On je dijelova za vrijeme sedmog kralja tada već podijeljenog izraelskog kraljevstva; Ahaba koji je vladao dvadeset dvije godine od 874.-853. pr. Kr. U biblijskoj je predaji opisan kao loš. Njegova duhovna devijacija očitovala se u tomu što je narod navodio na krivoboštvo i odbacivanje vjere u jednoga Boga pod utjecajem svoje supruge Izabele. Ilija je, jednom prilikom, u sukobu sa svećenicima baala, kananskog poganskog božanstva, uspio pridobiti narod na svoju stranu te su odlučili odbaciti krivovjerje. Zbog toga je bio progonjen i život mu je došao u pitanje: I. Kr 19,1ss. Bježeći, nadajući se sačuvati život, dolazi do Božjega brda Horeb, tj. Sion. Tamo susreće Boga koji mu se nakon spektakularnih prirodnih pojava objavljuje kroz povjetarac, tiho ali jasno progovara. Ovaj je primjer zanimljiv zato što slikovito opisuje Božje djelovanje i pomoć, ali i važnost aktivnog učešća osobe u tom procesu. Kad se našao u teškoj situaciji nastoji učiniti što može. Prolazi kroz teške situacije i turbulentna emotivna stanja, ipak ne odustaje i nada se u Bogu; moli se Bogu; traži utjehu u Bogu; oslanja se na Boga i na kraju prihvaća Božje vodstvo. Božja riječ, u ovom pslamu, poručuje: «Tvojoj nozi on posrnuti ne da i neće zadrijemati on, čuvar tvoj!» Iako je potrebno proći kroz različite, pa i teške situacije, Bog je uz one koji se u njega pouzdaju, koji su u Bogu pronašli potporu, te se na njega oslanjanju jer je On: Potpora, Vodič i Čuvar. Zato je potrebno na Boga se oslanjati, u svojim nadanjima i vapajima zazivati Gospodina koji se u ovom psalmu opisuje kao Čuvar. Čuvar je osoba koja čuva, pazi, štiti i pomaže koja želi biti zaštitnik.

U teškim vremenima treba se podsjetiti kakav je Bog kojega opisuje Sveto pismo; On se brine i pazi na svoje stvorenje! Dok razmišljamo i djelujemo kako bi kriza imala što manji učinka na pojedinca i društvo, neka riječi psalma 121 budu ohrabrenje i osnaženje. Nismo sami, Bog je uz nas i On je naš Čuvar!