© Copyright www.rkczg.hr

U literaturi i kolokvijalnom govoru kada se slikovito želi prikazati; vjerska ili politička mržnja, nesnošljivost i nasilje općenito govoreći, jednoumno izražavanje i ponašanje spominje se Bartolomejska noć.

Bartolomejska je noć paradigma vjerskog genocida reformiranih kršćana tj. kalvinista ili kako su ih u Francuskoj zvali hugenoti. To je događaj koji je donio progon i pomor velike skupine ljudi zbog toga što su ispovijedali vjeru u Gospodina Isusa Krista. Zbog toga možemo reći da su to sveci i mučenici kršćanstva. Procjenjuje se da je pobijeno između 50.000 i 100.000 osoba, a puno je veći broj prošao torture inkvizicije: maltretiranja i zlostavljanja.

Bartolomejska se noć zbila na blagdan sv. Bartolomeja 24. kolovoza 1572.g. započeta je masakrom istaknutih vođa, ali u narednim tjednima i nevinih ljudi, žena i djece. Nemili događaj je inicirala i poticala Rimska inkvizicija, a sprovela Katarina Medici i Karlo IX. Iz područja Pariza proširio se po cijeloj Francuskoj i trajao više tjedana.

Nakon tih događaja, preživjeli reformirani kršćani tj. hugenoti velikim su dijelom odselili iz Francuske u današnju Kanadu, pokrajinu Quebec. Kako su se francuski kalvinisti bavili naprednim tehnologijama tog vremena, veliki egzodus građana unazadio je francusko društvo, a indirektno je potaknu i pojavu francuske revolucije.

Zašto je potrebno progovarati o ovakvim događajima? Općenito je poznato da onaj tko ne uči na pogrješkama prošlosti iste ponavlja u sadašnjosti ili budućnosti. Ovi su događaji upozorenje kako nikad i nitko u ime Božje ne smije koristiti nasilje, maltretiranje, terorizam i oružje kao sredstvo uvjeravanja drugoga u istinitost svojih stavova.

Ovaj događaj progovara i onima koji žele biti moralni autoriteti da prouče prošlost, iz nje nauče lekcije kako se ne treba ponašati i djelovati. Zbog toga je potrebno o grijesima prošlosti govoriti, sve za dobro budućnosti!